magazine magazine magazine
magazine
magazine   YENSKI KUTAK sve o deci
   
U današnje vreme deca su lako dostupna ciljna grupa, a televizija i Internet su najuticajniji prenosnici kulturnih i moralnih uticaja na mladu populaciju. Mnoga deca bukvalno rastu uz tv ekran i monitor, provodeći s njim više vremena nego s roditeljima ili vaspitačima. Negativan uticaj ova dva medija je očigledan. Nasilne scene koje neka deca vide na televiziji, kasnije projektuju u životu. Bili smo u prilici da čujemo ili vidimo, ako ne u našem okruženju, onda sigurno u medijima neke od ovih negativnih posledica TV sadržaja. Takođe, prekomerno igranje igrica uskraćuje mogućnost edukovanja na drugim životnim poljima. Ono što mi preporučujemo je, definitivno, usmeravanje dece na sportske aktivnosti, kojima će prazniti višak energije, poboljšavati koncentraciju i sveukupno psiho-fizičko zdravlje.
 

Evo šta kažu neke studije...
Neke studije, pa i ona iz pera Donele H. Medouz, profesora na Darmut koledžu u SAD-u, ukazuju na direktnu korelaciju između skromnih intelektualnih rezultata dece i prekomernog gledanja televizije. ''Trovanje medijima štetnije je od trovanja cigaretama'', kaže ova autorka (''Politika'', 27.septembar 1994.). U Izveštaju podnetom ministru zdravlja o televiziji i društvenom ponašanju, koji sadrži 11 studija, američki istraživači Loveri i De Fler utvrdili su da su ''određenoj deci pod određenim uslovima određeni TV-programi štetni'' (Bogdanić,1996.), što znači da su nekoj drugoj deci svakako korisni.
Krajem sedamdesetih godina, Džeri Maider, istraživač medija i suvlasnik jedne od najpoznatijih reklamnih agencija u SAD-u, objavio je knjigu pod naslovom ''Četiri razloga za ukidanje televizije'' (Jerry Mander, 1978.):

Prvi razlog nazvan je ''posredovanje iskustva'': televizija nas ograđuje od stvarnog sveta, nudeći nam svoj, veštački kreiran u očima urednika, reditelja, novinara ili montažera;

Drugi razlog je ''kolonizacija iskustva'': tim veštačkim svetom dominiraju moćne kompanije čiji je jedini cilj da nam prodaju svoje proizvode i ostvare punu kontrolu nad našim materijalnim svetom i svetom ideja. Nismo ni svesni kada posegnemo u prodavnici baš za proizvodom koji nam je nametnut reklamnom slikom i hvalospevom nevidljivog naratora, koji peva pesmu autora pod imenom: Brend Menadžer. Postali smo horda ispranih mozgova, jer ništa ne proveravamo i sve uzimamo zdravo za gotovo!;

Treći razlog je ''uticaj televizije na ljudski organizam'', i obuhvata listu fizičkih i fizioloških deformacija koje su posledica svakodnevnog gledanja u ekran. Naš kulturni sociolog, Ratko Božović, kumovao je ovoj bolesti nazvavši je ''TV-blenutitis''. Dosta je primera koji svedoče čak i o smrtnom ishodu recepijenata koji su se srodili, odnosno, previše uživeli u TV sadržaje i dopustili im da dopru čak do njihovog nervnog sistema i napadnu srce! Ova bolest ''TV-blenutitis'', po svemu sudeći, nije za zanemarivanje. Što bi se reklo bolje sprečiti, nego lečiti i decu na vreme učiti.;

Četvrti razlog nalazi se u nizu ''inherentnih nedostataka'' televizije kao komunikativnog sredstva: distorzija informacija, nedostatak preciznosti, odsustvo čulnog doživljaja, nedostatak informativnog konteksta, površnost, itd. Što znači da nije sve baš tako kako nam je medijskom iluzijom predstavljeno. Mnogo puta treba da čitamo između redova!


Bilo kako bilo, telvizija će i dalje postojati, a Internet se iz godine u godinu tehnološki unapređuje i sve je dostupniji mlađim korisnicima koji brzo uče. Stoga je sve više razloga da se zapitamo kako sprečiti invaziju manipulativnih medijskih sadržaja na naše mališane, ali još bolje je pitanje da li mi odrasli znamo da te štetne poruke sa malog ekrana i monitora prepoznamo. Ovo je sada tema za možda neku drugu priču koju ćemo obrađivati u junskom broju, a to je još jedan razlog više da nas i sledećeg meseca čitate.
Što se tiče ove priče o štetnosti medijskih sadržaja na naše mališane, neka bude tema kojom ćete ozbiljnije početi da se bavite i nemojte zakerati kada vam dete traži pare za treniranje nekog sporta ili učenje stranog jezika. Puno dečijih želja zahteva i puno para, ali ako vam je novac barijera osmislite bolji način. Neka jedan od njih bude više druženja sa vršnjacima, igranje društvenih igara u krugu porodice, učenje pesama i toplih razgovora o eventualnim problemima, na koje ni vaš mališan nije imun! michael blue
magazine
magazine


               N°1MAGAZINE
magazine magazine magazine
 
MARKETING      IMPRESUM      KONTAKT