Jolly travel
magazine magazine magazine
magazine
magazine   YENSKI KUTAK putovanje kroz vreme
 
Druga velika zaostavština Gaudija, koja je neizbežno odredište svih turističkih obilazaka grada je Park Guelj. Nalazi se na nekadašnjem posedu Gaudijevog patrona i prijatelja Euzebija Guelja, koji je bio oduševljen idejom o podizanju gradića nadomak Barselone, koji bi se nalazio usred parka. Zahvaljujući tome, posed je podelio na 70 placeva, ali su, na sreću, prodata samo tri. Na njima su podignute prelepe porodične kuće okružene grmovima rascvetalih glicinija i drugog rastinja. U jednoj od njih je živeo i sam Gaudi, koji je svoj projekat nazvao "Gradić u parku". Proglašavanjem te lokacije za park, Gaudi dobija “odrešene ruke” i počinje da stvara jedan od najlepših delova Barselone. Počev od ulaza, jedinstvene kombibacije keramike, kovanog gvožđa i kamena, do prostranog Gran Plaza platoa s ogradom od izlomljenih pločica. Sa tog neobičnog vidikovca jednim pogledom može da se obuhvati ceo grad obrubljen plavetnilom mora.


Katalnoski narodni muzej, na trgu Spanija

Gaudijev trag vidljiv je i na brojnim zgradama širom Barselone. Prepoznatljive su po nesvakidašnjim oblicima sa dominantnim kosim linijama, šarenim fasadama i upadljivim kitnjastim balkonima. Tako gradom dominiraju i katedrala posvećena Svetoj Eulaliji i bazilika Santa Marija del Mar. Gaudijev trag vidljiv je i na kući Batljo. Za palatu kažu da je napravljena u obliku šlema Svetog Đorđa, nacionalnog sveca Katalonije. Njeno prizemlje i visoki parter liče na pećine, dok neobični balkon predstavlja ružu izraslu iz tela nemani. Nedaleko od palate je još jedna karakteristična Gaudijeva građevina, “La Pedrera”. Fasada joj je od kamenih blokova koje su vrhunski klesari radili baš tu. Uporedo sa njima i majstori-gvožđari su sprovodili smele i neobične ideje arhitekte Gaudija i oblikovali ograde terasa onako kako je on zamislio. A, onda se u celu stvar umešalo sveštenstvo, protiveći se zahtevu arhitekte da na krov postavi monumentalni kip Bogorodice od Rozarije. Kako je Antonio Gaudi bio izuzetno pobožan čovek, duboko ga je razočarala zabrana sveštenstva. No, kako je zgrada morala da se završi, graditelj je umesto Bogorodice odlučio da krov ukrasi dimnjacima u obliku vitezova.
Osim Gaudijevih monumentalnih gracioznih građevina, turističke maršute obavezno posećuju i najdužu gradsku ulicu Dijagonalu, najveći akva svet u Evropi, pored kojeg na visokom postamenu stoji Kolumbova bista pokazujući u pravcu Đenove iz koje je krenuo, kako se kasnije ispostavilo, u otkrivanje novog kontinenta. Tu je i brdo Monžuik sa kojeg se pruža najbolji pogled na Barselonu. Neizbežno je i špansko selo sa kućama tipičnim za nekadašnje provincije. Radovan Bibić
 
magazine
magazine


               N°1MAGAZINE
magazine magazine magazine
 
MARKETING      IMPRESUM      KONTAKT